Friday 26 July 2013

Šupljikavost lišća šljive

 Stigmina carpophila ili stariji naziv Clasterosporium carpophilum je bolest koja napada sve vrste koštićavog voća. Dakle,osim šljive napada i breskve,nektarine, trešnju, višnju, kajsiju. Napada list, plod i mladice. Naročito je opasna na mladicama i  plodu jer plod nema nikakvu tržišnu vrijednost, a mladice se suše.

 Simptomi:
Na listovima nalazimo okruglaste crveno-smeđe pege, obično oivičene tamnijim rubom. Unutrašnji deo pege ispada – odumrlo tkivo i tako list postaje šupljikav. Po tome je i bolest dobila  ime. Uzrok tog ispadanja predstavlja antitoksičnu odbrambenu reakciju biljke na delovanje patogena. Jače zaraženi listovi otpadaju, kod nekih sorti i pre nego što jače postanu  šupljikavi pa voćka u slučaju jačeg napada ostaje gotovo bez lišća.

Na plodovima nastaju okruglaste crveno-smeđe pege koje su malo udubljene. Kod većeg broja pega plod se deformiše i izlučuju se kapi smole radi čega plod gubi tržišnu vrednost. Takođe, na plodu se može oljuštiti i pokožica. Takav plod jače napada i monilija radi pukotina u pegama. Još opasnija je na mladicama i to jednogodišnjim. Do infekcije konidijama dolazi u junu i julu. Na zelenoj kori nalazimo smeđe, crvenim rubom oivičene duguljaste pege iz kojih se često izlučuju kapi smole. Ako opkoli pega mladicu, ona se suši. Ako se ne osuši, mnogi pupovi u proleće ne poteraju jer ih je gljiva oštetila. Za takva stabla je karakteristično da izgledaju u proleće golo. Gljiva je glavni uzročnik sušenja mladica šljive i kao takva znatno je štetna. I sledeće godine na sada dvogodišnjim mladicama pege se zadrže, a neke proširuju i produbljuju, pa izgledaju poput rak-ranica.

Biologija:
Gljiva prezimljuje na šljivi na sledeće načine:
  •     u obliku zbijenog micelijuma, tzv. gema na kori grana,
  •     u obliku konidija koje su vrlo otporne na  hladnoću i isušivanje i
  •     u rak-ranicama u kori grančica kao micelijum.
Gljiva ulazi micelijumom u koru dublje nego neke druge gljive (npr. micelijum Taphrine deformans). Za vreme vlažnog vremena, u proleće na kori i rak-ranicama prezimeli micelijum stvara obilje konidija. Te konidije, zajedno s onima koje su prezimele na kori, klijaju i time počinje u proljeće prva infekcija listova. Konidije raznosi kiša ciedeći se niz stablo. Posebno su zarazi izloženi mladi listovi. Stariji listovi često su potpuno otporni. Pege koje kao šupljikavost vidimo na starijim listovima posledice su infekcije iz vremena dok su ti listovi bili mladi. Klijanje konidija nastaje u vrlo širokom rasponu temperatura, tako da je najvažniji faktor za jači napad količina i raspored padavina. Optimalna temperatura je oko 18°C. Sam  micelijum se dosta brzo razvija pa je inkubacija dosta kratka, što objašnjava nagli rast zaraze.

        Izlučivanje toksina od micelijuma gljive vrlo je jako. List brzo reagira obrambenom reakcijom stvarajući histogenu barijeru tako da zaraženi deo ispadne, a list postaje šupljikav. Veličina tih pega je različita kao i intenzitet boje. Takođe zavisi i od pojedinih sorti šljive.Kako je kiša glavni faktor koji širi konidije unutar krošnje, tako je obično jače zaražen donji deo krošnje. Čest je slučaj da su listovi na vrhu krošnje zdravi, a na donjem delu stabla gotovo da ih i nema. Lišće postaje krajem juna staro, razvijeno i otporno na zarazu. Tada počinje zaraza kore jednogodišnjih mladica. Na lisnom ožiljku gdje je list otpao najčešće dolazi do zaraze. Tu  gljiva prodire u koru i dovodi do odumiranja zametnutih pupova, pa takva grana u proljeće slabo cveta i prolistava. Gljiva se nalazi i na otpalom lišću ispod voćke, što nije previše bitno jer je glavni uzrok zaraza na voćki.

Zaštita:
        Osnovno prskanje je bakrenim sredstvima u opadanju listova u jesen, pa sve do bubrenja pupoljaka. Ali, to nije dovoljno pa je potrebno s organskim fungicidima izvršiti još 3-4 prskanja. Prvo odmah posle cvatanja, drugo 2-3 nedelje nakon toga i treće za  tri nedelje nakon prethodnog otprilike. Ovo je prosečno i zavisi od padavinama kao i od godine. Naravno nakon prolistavanja više se ne koristi bakar jer je fitotoksičan, već organski fungicidiPolyram, Kaptan, Dithane, Antracol.
U jako kišovitoj godini bolest je teško u potpunosti zaustaviti, isključivo ako se uselila u zasad, jer je tada njen infektivni potencijal visok. Treba nastojati prskanja obaviti pred kišu ili ako dopusti vreme u početku kiše. Dakle, isključivo preventivno. Daljnje preporuke su sadnja otpornijih sorti, rezidba oštećenih (rak-ranice) i osušenih grančica.
Opasnost šupljikavosti nije samo u tome što ona dovodi do gubitka berbe dotične godine, već i u tome što inficira pupove i izdanke. Ti izdanci ili odumiru ili izlučuju smolu, a pupoljci se ne razviju. Stabla s jačim smolotokom brzo odumiru.


No comments:

Post a Comment